Budite informirani, čitajte

ćete primati besplatno na svoju e-mail adresu, ako zatražite na vjesnik@rozp.hr
Plus hosting - banner

Kaki, japanska jabuka, nazivaju ga i zlatnom jabukom, je ukusno i zdravo voće, koje je u Hrvatskoj, iako ima mnogo dobrih osobina, još uvijek premalo poznato i cijenjeno. Znate li da kaki botanički pripada rodu Diospyrns, što znači "hrana bogova"?

Kaki uzgajaju na Dalekom istoku , gdje se mogu naći stabla stara i po 500 godina. Od devetnaestog stoljeća uzgaja se i u Europi. U Europi su najveći proizvođači Italija i Španjolska Biljka je najljepša zimi, kada otpadnu listovi, a na golim granama kao lampioni ostanu narančasti plodovi.

Dobro uspijeva u uvjetima blage, sredozemne klime. Plodovi su uglavnom okrugli, ponekad malo plosnati ili izduženi što zavisi od sorte, težine od 300 grama do pola kilograma, a boja ploda kreće se od žuto-narančaste do narančasto-crvene. Rastu na drvetu čije deblo može narasti 5 – 10 metara visine, izuzetno je lijepo, sa zelenim, kožnatim listovima, lijepim cvjetovima i plodovima, a krošnja je u obliku piramide.

Opna ploda je prozirna, a ispod nje se krije mekano meso. Najbolji je onaj plod koji je pod rukom mekan. Tvrdi plodovi za nekoliko dana sazrijevaju na sobnoj temperaturi. Od kakija se može praviti sok, džem, sirup i voćna salata. Obiluje vitaminima, mineralima i antioksidansima. 100 g kakija sadrži oko 19 g ugljikohidrata (glukoze i fruktoze u istom omjeru te malo saharoze), kora i pulpa sadrže 36 g vlakna, 0,6 g proteina odličnog aminokiselinskog sastava, veliku količinu beta karotena i beta kripoksatina, vitamin C, vitamin A, nešto vitamina B6, a od minerala mangan, bakar i kalij. Kaki se preporučuje kod gastroenteritisa, poremećaja probave, hemoroida i crijevnih upala, što je česta smetnja za starijih osoba i žena.

Kaki odlikuje relativno jednostavna proizvodnja i vrlo je izdržljiva vrsta voća te stoga nije potrebna uporaba pesticida. Postoji nekoliko vrsta kakija. Neke sorte je prvo potrebno mediti da izgube gorčinu, a neke se mogu konzumirati još tvrde - kao jabuke. Gorki okus kakiju daju tanini i dok ih ima u puno u plodu nije ukusan. U procesu sazrijevanja gorčina se smanjuje, a kod nekih sorti nestaje u potpunosti. Neke sorte imaju smeđe koštice u obliku badema, a neke nemaju koštice.

Zbog svega navedenog kakiju se pripisuju brojni blagotvorni učinci na zdravlje. Pa se tako smatra da ima pozitivno djelovanje na rad bubrega i jetre, oči i kožu, poboljšava metabolizam te smanjuje koncentraciju kolesterola u krvi itd. Naravno da kaki pomaže u održavanju zdravlja posebno u današnjoj nezdravoj prehrani kada je voće samo mali dio našeg zdravog načina života.

Jedino što se kakiju može „zamjeriti“ je relativno visok sadržaj šećera, pa spada u energetski bogatije voće. Energetska vrijednost 100 grama kakija je oko 60 kcal (251 kJ), što je tek nešto manje od banana i grožđa. Za usporedbu, energetska vrijednost jabuke je oko 40 kcal / 100 g, a kruške i jagode oko 30 kcal/100 g.

Ideje i savjeti

Kaki možemo poslužiti kao desert. Prvo ga grubo usitnimo u blenderu ili sameljemo u kašu, dodamo nekoliko kapi limuna. Dobijemo kaki pire koji poslužimo u manjoj zdjeli, po želji možemo dodati vrhnje ili kuglicu sladoleda od vanilije. Prema ukusu se tako pripremljenom kakiju može dati umak od jabuke.

  • Plod se može zamrznuti. Prije toga ga usitnimo u blenderu ili sameljemo u kašu, dodamo nekoliko kapi limuna i sadržajem napunimo vrećice ili plastične posude. Zamrznut kaki treba upotrijebiti u roku od šest mjeseci, odnosno do oko ljeta.
  • Kaki se može osušiti, pri čemu potamni. Okus sušenog kakija podsjeća na okus datulja.
  • Kaki možemo brzo smekšati u zatvorenim kartonskim kutijama ili papirnatim vrećicama, u koje stavimo nekoliko jabuka ili banana.
  • Kriške kakija se mogu poslužiti uz perad i ribe.

Je kaki na tržnici uistinu hrvatski?

Još prije nekoliko godina se hrvatskim tržnicama počeo prodavati kaki hrvatskog porijekla, no kako nema valjane deklaracije teško je utvrditi istinitost te tvrdnje. I ove godine vidimo iz medija da se ponavlja stara priča. Oznaka "hrvatski" očito daje veće šanse za prodaju, zato je prodavači vole upotrebljavati. Inspekcijske službe bi češće trebale provjeriti stvarno porijeklo voća (i povrća) jer ponuda nehrvatskih proizvoda pod oznakom „hrvatsko“ šteti i potrošačima i trgovcima, koji zaista nude i prodaju proizvode hrvatskog porijekla.

Ako sumnjate u hrvatsko porijeklo kakija, molimo prijavite to Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, Planinska 2a, 10 000 Zagreb, Centrala: (01) 6443 540, Fax: (01) 6443 899, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Željko Tomašić, mag.ing.aedif

Žalbe inspektoratu


e-mail: prigovori@t.ht.hr

We use cookies to improve our website and your experience when using it. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information