Budite informirani, čitajte

ćete primati besplatno na svoju e-mail adresu, ako zatražite na vjesnik@rozp.hr
Plus hosting - banner

Potrošači su regulatori tržišta

Jutarnji list je na internetskoj stranici objavio članak pod naslovom "SLIJEDI UDAR NA HRVATSKE POTROŠAČE, CIJENE HRANE ĆE PODIVLJATI Otkrivamo što se to događa s osnovnim namirnicama i koliko će točno i kada poskupjeti!"

Upravno vijeće ROZP izražava, veliku zabrinutost i postavlja pitanje je li to poštivanje zakona tržišta, zakona "ponude i potražnje"? Postavljamo još jedno vrlo značajno pitanje, naime aktualni Nacionalni program zaštite potrošača u točci 5. definira potrošača kao "slabiju stranu na tržištu", za razliku od prijašnjih NPZP koji su definirali potrošača kao "regulatora tržišta" što je u skladu s Poveljom UN-a i Deklaracijom EU o pravima potrošača, je li stvarno HRVATSKI POTROŠAČ SLABIJA STRANA NA TRŽIŠTU?

Nejasno je tko je i zašto podvalio definiciju potrošača kao "slabije strane na tržištu" Saboru, gdje je NPZP prihvaćen, bez neke veće rasprave. ROZP i ostali Savezi udruga za zaštitu potrošača su energično reagirali u tijeku Jave rasprave, da se to izmijeni, jer potrošač je neupitno regulator tržišta, no kreatori NPZP u resornom ministarstvu su odbacili prijedloge i zadržali su definiciju da je potrošač "slabija strana na tržištu". 

Sudeći po sadržaju članka iz Jutarnjeg lista, sada se pokazuje zašto je resorno ministarstvo tako tvrdoglavo štitilo  svoje poimanje potrošača, te ROZP opetovano ukazuje da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u izrazitom sukobu interesa kao resorno ministarstvo za zaštitu potrošača, jer ono što je i svrha postojanja takvog ministarstva, štiti prvenstveno interese trgovaca, stvarajući im što povoljnije uvjete za što bolju zaradu.  To je neupitno, no i EK je uočila da trgovci ne mogu istovremeno brinuti o svojim interesima i štiti interese potrošača, te su resor zaštite potrošača prije tri godine prebacili iz DJ SANCO u DJ JUST. ROZP je u više navrata zadnjim trima postavkama Vlade RH upućivala inicijativu za promjenu resora, te je za isto lobirala kod Savjetnika Predsjednice RH, ali sa svih mjesta je stigla odbijenica (čak se nije ni raspravljalo o tome u Vladi) da je inicijativa neutemeljena, te da pozivanje na rješenja u EK nemaju osnove u Hrvatskoj.

ROZP  razmatra inicijativu da ako će državna tijela nezaiteresirano sa strane promatrati što rade trgovci, pozove udruge za zaštitu potrošača i saveze udruga za zaštitu potrošača, da se uključe u informiranje potrošača, te da se pokrenu akcije "bojkotiranja" proizvoda i trgovina koje podižu cijene koje nisu prihvatljive potrošačima. Naime, ako jedinstveno nastupimo oko Božića će cijene padati za najmanje 30%, a ne rasti, što je potpuno jasno, zakon ponude i potražnje ne neumoljiv.  Nažalost kod takvog odnosa države, ne možemo čak ni pozvati potrošače da kupuju hrvatsko, a trgovine i tržišta susjednih zemalja su na samo par desetaka kilometara od hrvatskih mjesta, tako da snabdijevanje nije u pitanju.

Za sada je za utvrditi, je li sadržaj navedenog članka "ispipavanje pulsa javnosti" ili je stvarna najava poskupljenja. Ako sadržaj nije istinit, onda netko treba snositi odgovornost za stvaranje panike među potrošačima. 

Zbog toga tekst iz navedenog članka prenosimo u cijelosti:

 

Cijena maslaca nedavno je postigla povijesnu razinu - skočila je čak 30 posto, a stručnjaci upozoravaju da bi mogla još rasti, pogotovo oko Božića i Nove Godine. No, nažalost, maslac nije jedina namirnica kojoj će skočiti cijena, i to baš uoči blagdana. Lješnjaci, orasi, jabuke, kruške i lisnato povrće uskoro bi mogli koštati i 30 posto više nego nego danas. Kako bismo saznali kakve će nas cijene prehrambenih proizvoda očekivati ove zime i trebamo li se bojati novog vala poskupljenja često korištenih namirnica, razgovarali smo sa stručnjacima iz prehrambenih i poljoprivrednih sektora.

- Realno je očekivati da će neke vrste povrća poskupjeti jer dolazi zima, a s njom i nemogućnost veće proizvodnje. Tako je svake godine. No, koliko će neko povrće poskupjeti, ovisi o ponudi i potražnji. Lisnato povrće moglo bi poskupjeti između deset i 20 posto, dok povrće koje se može skladištiti ili čuvati u kratkim rokovima, kao svježi kupus, ne bi trebalo poskupjeti. Zasad bilježimo pad cijena kelja koje proizvođačima plaćaju otkupljivači i trgovci. Dakle, sve ovisi o ponudi i potražnji. Mislim da generalno nekog ozbiljnijeg poskupljenja neće biti jer će se preklopiti ponuda iz Istre i Dalmacije s kontinentalnom Hrvatskom - kaže Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruge hrvatskih povrćara.

Dodaje da su jedan od razloga poskupljenja loše vremenske prilike, odnosno elementarne nepogode suša, tuča i mraz, ali i manja domaća proizvodnja zbog sve veće nesigurnosti prodaje i naplate te nedostatka radne snage. Suša i mraz su ove godine uništili velik dio uroda te je kao posljedica nastupilo povećanje cijena. Svi stručnjaci s kojima smo razgovarali slažu se u jednom - povećanje cijena građani će najviše osjetiti na voću i povrću.

- Ako uzmemo u obzir da su otkupne cijene povrća u svibnju bile u visini proizvodnih cijena, zatim štete od mraza, suše i na kraju tuče, s ovim današnjim otkupnim cijenama možemo biti samo djelomično zadovoljni jer je razina troškova bila puno veća nego u normalnim godinama koje vremenski nisu bile toliko ekstremne. Dakle, ako su proizvođači na nuli, ove godine to smatraju uspjehom - dodaje Gregurić.

Napominje kako ipak postoji svijetla strana priče jer osim lisnatog povrća, poput salate, blitve i špinata, cijene drugog povrća ne bi se trebale mijenjati. Iako proizvođači uvijek žele postići dobre cijene, to se i ove godine neće dogoditi.

No, ako pogledamo cijene lisnatog povrća, već danas možemo vidjeti osjetan rast cijena, primjerice salate za koju treba izdvojiti punih 15 kuna. 

Voćar Frane Ivković kaže kako ćemo u zimskim mjesecima najviše novca morati izdvojiti za jabuke na kojima će se najviše osjetiti rast cijena. Ivković se već 25 godina bavi uzgojem jabuka te predviđa visok rast cijena upravo tog popularnog i zdravog voća.

- Ovo je definitivno godina velikih elementarnih nepogoda kao što su mraz, tuča i suša. Posljedica toga je čak 60 posto manja proizvodnja voća. Naime, ako pogledamo primjer jabuka, kojih inače proizvedemo od 80 do 100 tisuća tona, ove godine uspjeli smo ih proizvesti samo 45 tisuća tona. Najviše su stradale jabuke na sjeverozapadu Hrvatske u Međimurskoj, Virovitičko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji. To su županije u kojima su zabilježene 100-postotne štete - kaže Ivković i dodaje da će na cijenu jabuka utjecati i stanje u Europi. Od elementarnih nepogoda stradale su jabuke i diljem Europe, a svi ti europski proizvođači, objašnjava Ivković, okrenuli su se prema Hrvatskoj.

- Trgovci iz Europske unije otkupili su oko 40 posto naše proizvodnje jabuka, a to ove godine iznosi između 16 i 17 tisuća tona. Lani je otkupna cijena jabuka, u vrijeme berbe kada su najtraženije, iznosila od 1,25 do 1,70 kuna, a ove je godine cijena rasla do 3,20 kuna u otkupu. Zato na policama trgovina možete naći da su cijene jabuka najčešće 9,99 kuna, odnosno da cijena nije padala ispod 9 kuna. A sljedećih mjeseci, posebno oko Nove godine, možemo očekivati da će te cijene rasti i do 50 posto, odnosno da ćemo plaćati kilogram jabuka od 13 do čak 17 kuna - ističe Ivković i navodi kako tu dolazimo do još jednog problema jer u zimskim mjesecima neće biti hrvatske jabuke, nego će se otkupljivati jabuke iz inozemstva, najčešće iz Poljske.

- Hrvatska, nažalost, ima uvjete samo za ranojesenske sorte jabuka, a ne za one zimske koje često vidimo na policama trgovina, poput popularne sorte granny smith. To su sorte kojima treba mnogo dana od cvatnje do berbe. U Poljskoj je i cvatnja jabuka kasnija pa je odmah i berba kasnija - objašnjava Ivković.

Dugogodišnji uzgajivač jabuka, Ivković ističe da su nastradale i mnoge druge vrste voća. Iako se nagađalo kako će zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta rasti i cijene mandarina, Ivković ističe da mandarina ima dovoljno da se pokriju potrebe Hrvatske.

- Godišnje se proizvede oko 80 tisuća tona mandarina, što je dovoljno za potrebe Hrvatske, ali i za izvoz. Ove je godine zbog niskih temperatura pobrano oko 20 tisuća tona mandarina, što je dovoljno za Hrvatsku, ali ne možemo računati da ćemo izvoziti mandarine ove godine. Zato kod mandarina ne možemo govoriti o nekom znatnijem poskupljenju, iako je i njihova otkupna cijena skočila - dodaje Ivković.

No, voćar nam odaje kako ove godine ne možemo računati ni na domaće orahe i lješnjake.

- Ove godine peći ćemo kolače s uvoznim orasima i lješnjacima. Jedva gdje ćete naći kilogram domaćih oraha. Ove godine orasi su isključivo uvozni, a to utječe i na njihovu cijenu - kaže Ivković.

Naime, cijene kilograma oraha ove godine kreću se od 80 do 100 kuna, što je veliki skok u odnosu na lani kada smo kupovali orahe za 50 kuna po kilogramu.

Dizat će se i cijene krušaka, aronije i borovnica, a najgore vrijeme, slažu se stručnjaci, bit će oko Nove godine kada bismo te vrste voća mogli plaćati i do 60 posto skuplje nego lani.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Matija Brlošić, kratko je komentirao nadolazeća poskupljenja, naglasivši ono što smo već saznali od povrćara i voćara - najviše ćemo osjetiti poskupljenje voća i povrća.

- Drugih znatnijih poskupljenja ne bi trebalo biti. Da, ove godine zbog vremena imamo nestašicu voća i povrća, posebno jabuka, jer je i ono što smo ubrali otišlo na Zapad, te lisnatog povrća koje je većinom uništeno. Na tim će se namirnicama osjetiti poskupljenje. Eventualno bismo zbog cijena pšenice i kukuruza mogli pričati o laganom rastu cijena mesa - kaže Matija Brlošić.

Da bi cijene mesa mogle rasti, potvrdio nam je i direktor udruge Croatiastočar, Branko Bobetić.

- Prema podacima koje svaki mjesec dobivamo od Europske unije te onima koje obrađujemo u Hrvatskoj, možemo reći da je došlo do rasta maloprodajnih cijena do tri posto kod ulja i masti, mineralne vode, voća i povrća te već naveliko spomenutog maslaca. Prema europskim podacima, možemo vidjeti da se kod njih podigla i cijena ribe - priča Bobetić i potvrđuje kako je ove godine dosegnuta povijesna najveća razina cijene maslaca.

Nakon špice cijena u 2013., odnosno kada je došao ruski embargo 2014. godine, na lageru je bilo više od 100 tisuća tona maslaca i padala mu je cijena. Velika rezerva i smanjenje proizvodnje maslaca prouzročili su to da se upravo ta rezerva ispraznila pa su cijene maslaca počele rasti - dodaje Bobetić i navodi kako će cijene mesa rasti ovisno o bilancama žitarica.

Iako Hrvoje Gregurić navodi kako kukuruz i dalje ima prenisku cijenu, ona je nešto sitno skočila, otprilike 0,80 posto. No, kukuruz je i ove godine stradao zbog suše, a zbog njega i pšenice moglo bi patiti i stočarstvo.

- Urod i cijene kukuruza utječu u konkretnom slučaju na cijenu piletine. Zbog suše su neke regije pogođene te govorimo o nestašici kukuruza. Iako je cijena piletine stabilna već pet, šest godina, zbog cijene kukuruza moglo bi doći do rasta, ali tu ne možemo pričati o nekom dramatičnom rastu cijena - dodaje Bobetić.

Naime, ako zbog cijena žitarica dođe do povećanja cijena mesa, mogli bismo govoriti o povećanju od tri do pet posto.

- Trenutačno lagano raste cijena svinjskih polovica, ali to je normalno. Poslije ljeta cijene svinjskih polovica počinju padati te se uskoro počinju dizati - objašnjava nam Bobetko koji kaže kako nema brige ni za goveđe meso koje je lani poskupjelo, no ove godine mu je cijena stabilna.

Tržišna cijena svinjskih polovica, kako navodi Bobetić, podigla se otprilike tri do pet posto, a cijena junećih trupova i dalje je pet posto manja nego u zemljama Europske unije. Nadalje, direktor udruge Croatiastočar, Branko Bobetić, ističe kako je špica cijena mesa bila u ljeto 2013. godine te je do prosinca 2016., punih 3,5 godina, zabilježena deflacija cijena, a Hrvatska je imala čak dvostruko veću deflaciju cijena od Europske unije.

Također Bobetić upozorava da Europi nedostaje uljarica te zato cijene ulja lagano rastu posljednjih tjedana, a s druge strane možemo očekivati pad cijene šećera.

Nažalost, najviše je stradalo voće i povrće jer nemamo dobar sustav navodnjavanja, ali to je već druga tema - naglašava nam Bobetić, a s njim se slaže i Ivković koji već godinama upozorava da treba ulagati u takve sustave za zaštitu jer bismo tako sačuvali urod, ali i povećali izvoz.

- Hrvatska je veliki uvoznik voća, trošimo oko 170 milijuna eura na uvoz. Ako bismo suvremenim sustavima opremili voćnjake, smanjili bismo uvoz, odnosno uvozili bismo one vrste koje ne uspijevaju kod nas, a proširili proizvodnju kontinentalnog i mediteranskog voća te bismo izvozili i do 400 milijuna eura - dodaje Ivković.

No, što se tiče divljanja cijena prehrambenih namirnica, stručnjaci se slažu u jednom - riječ je o izvanrednoj situaciji zbog elementarnih nepogoda te očekuju da će iduća godina ipak biti stabilnija, odnosno da neće doći do ovakvih šteta te će cijene biti stabilne. Za ovaj Božić vjerojatno ćemo peći kolače s uvoznim namirnicama i tražiti jeftiniju varijantu maslaca, no kolača će zasigurno biti na svakom blagdanskom stolu.

- Kupci će, pak, i dalje kupovati sukladno svojim mogućnostima - zaključuje Gregurić.

Jutranji.hr

ROZP 

 

 

 

Žalbe inspektoratu


e-mail: prigovori@t.ht.hr

We use cookies to improve our website and your experience when using it. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information