Sve češće dolazi do uprizorenja scene u kojoj potrošač izbezumljeno gleda su svoj „očišćen račun“ s kojeg je „netko“ skinuo novčani iznos ne pitajući ga za mišljenje. Kao spasonosno rješenje, potrošač se tada sjeti da postoji udruge za zaštitu potrošača. Iako nije član udruge, jer „samo budale plaćaju članarinu udrugama koje žive u blagostanju državnih donacija“, bez poniznosti se obraća udruzi s pozicije „vi mi MORATE pomoći, zato vas plaća država“. Takvi potrošači najčešće ostaju ne samo bez pomoći, nego i bez ikakvog savjeta kako riješiti nastalu situaciju.
Da potrošači ne bi došli u takvu poziciju, da njihovi računi ne budu meta „skidanja“ sredstava iz mjeseca u mjesec, sve do potpunog namirenja nekog duga, Organizacija „ROZP“ preko svojih aktivnosti i informacijama na mrežnim stranicama i društvenim mrežama, daje besplatne informacije kako si pomoći.
Nitko po službenoj dužnosti ne mora voditi računa da potrošaču prilikom prisilne naplate duga (ovrhe) „ostavi“ primjereni iznos za život. Za to se potrošač mora pobrinuti sam ! Mora se sam zaštiti!
Postoje mehanizmi koji su besplatni , samo ih treba znati. Da bi se zaštitio potrošač mora otvoriti tzv. „zaštićeni račun“. Za otvaranje takvog spasonosnog računa ne plaća se nikakva naknada.
Da bi potrošač spasio ono „malo sirotinje“ koja se spasiti dade, njegovo prvo odredište treba biti poslovnica FINA-e u kojoj će uzeti odgovarajući obrazac za otvaranje „zaštićenog računa“. Obrazac se popuni i preda odmah na licu mjesta u FINI. Prema Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, ovrhe na svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama provode banke isključivo po nalogu FINA-e.
Prema Ovršnom zakonu, ovrha se djelomično provodi na primanjima po osnovi plaća i mirovina na način da isplatitelj definira i isplaćuje iznos primanja zaštićen od ovrhe u skladu s Ovršnim zakonom, na poseban račun tzv. „zaštićeni račun“. Koji je točno iznos zaštićen zavisi o visini plaće, mirovine ili naknade plaće. U slučaju kada su primanja jednaka ili viša od prosječne neto plaće u Hrvatskoj (5707 kn) od ovrhe je izuzet iznos u visini od 2/3 toga iznosa (3671,33 kn). No nije uvijek riječ o istom zaštićenom iznosu koji se uplaćuje na zaštićeni račun. Primjerice, u slučaju ovrhe na novčanim primanjima koja se provodi radi uzdržavanja djeteta od ovrhe je izuzet iznos ¼ prosječne neto plaće u RH (1426,75 kn). U slučaju da kada potrošač ima novčana primanja manja od državnog prosjeka, tada mu je od ovrhe izuzet iznos u visini 2/3 njegovog primanja.
Postoje i primanja koja su potpuno izuzeta od ovrhe kao što su: primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenog zdravlja, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, primanja po osnovi socijalne skrbi, primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, rodilje i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno itd.)
Neovisno radi li se o primanjima koja su potpuno izuzeta od ovrhe ili su djelomično izuzeta od ovrhe, nužno je otvaranje „zaštićenog računa“.
„Zaštićeni račun“ nije moguće unaprijed otvoriti.
Kao što se vidi iz nerečenog, „nekakav“ izlaz uvijek postoji, a na potrošačima s početka priče je da procijene, je li stvarno članarina od 10 ili 30 kuna godišnje, vrijedna neugodnosti koje može imati kad zatraži savjet ili pomoć udruge za zaštitu potrošača. Udruge za zaštitu potrošača se ne financiraju kako mnogi misle iz državnog proračuna. Udrugama je čak zakonom zabranjeno primanje donacija od trgovaca. Udruge za zaštitu potrošača se financiraju od članarine, projekata koji su im eventualno prihvaćeni na natječajima i potporom lokane samouprave kao i sve ostale organizacije civilnog društva (udruge).
Potrošači vjerujte, ovrha se ne događa nekome drugome! Poput Damoklova mača visi potrošačima iznad glave svaki dan, jer glad za profitom ne poznaje razum!
Samo informirani potrošač je zaštićen potrošač!
Ž.T.
