Pojava smanjivanja gramaže proizvoda dok cijena ostaje ista popularno se naziva i "Šrinkflacija". Cilj takvog postupanja je kako potrošači ne bi negodovali jer cijena ostaje ista ali rijetko tko primijeti da je količina za iste novce manja pa tako ispada kao da poskupljenja i nema.
Do takve pojave dolazi kada se raste inflacija a trgovci žele ostaviti dojam da nisu dizali cijene kako potrošači ne bi mijenjali kupovne navike.
Pojednostavljeno, potrošače se zavarava, cijena proizvoda je ista no ne dobivate istu količinu kao što se dobivali prije.
Ta pojava nije nezakonita, potpuno legalna i dozvoljena, pod uvjetom da je proizvod uredno deklariran. Ukoliko na poleđini piše ispravna (nova) gramaža ili zapremina, ovisi o vrsti proizvoda, ne dolazi do kršenja zakona.
Potrošači žale najviše na gramažu prehrambenih proizvoda, primjerice kiselo vrhnje već dugo nije u čašicama od 200 ml, smanjeno je na 180 ml, takva praksa dovela nas je da danas kupujemo 150 ml ili manje u čašici proizvoda u kojoj je nekad bilo 200ml, po cijeni često istoj ili čak skuplja po kojoj smo nekad kupovali 200 ml vrhnja. To shvatite kod pripreme hrane kada shvatite da količina vrhnja, maslaca, sira ili neke duge namirnice više nije dovoljna u jednom “uobičajenom” pakiranju, nego je potrebno kupiti dva.
Također čokolade, sa 100 grama smanjile na 80, kantica jogurta više nije od 1000 ml nego od 800 ml, pakiranja smrznute hrane također su manja. Trend je u svim potrošačkim segmentima.
Proizvođači i trgovci smanjenje količine proizvoda uz zadržavanje cijene opravdavaju inflacijom, poskupljenjem repromaterijala, povećanim logističkim troškovima, rastom cijena energenata. Neki idu toliko daleko da ističu da je do smanjenja proizvoda došlo zbog zahtjeva tržišta, točnije potrošača.
Mišljenja smo da su to sve nesmislena opravdanja jer niti jedan potrošač ne želi kupiti manju količinu proizvoda po skupljoj cijeni. Sve je to igra riječi i marketinški trikovi pa tako primjerice navode da su u modernom svijet trend samačka domaćinstva kojima je potrebna manja količina proizvoda, istina, samačko domaćinstvo ne treba 1000 ml vrhnja vjerojatnije 200 ml pa će si takvo i kupiti stoga nema potrebe smanjivati količinu s 1000 ml na 800 ml zbog samačkih domaćinstava jer ti će si ionako kupiti manje pakovanje, tužno je što će ga platiti isto ili više nego što su prije platili količinu od 200 ml zbog toga jer je eto proizvođač odlučio da je njemu dovoljno manje.
Ista stvar se događa s hranom za kućne ljubimce, žele li trgovci reći da naši kućni ljubimci traže manju količinu hrane u konzervama?!
Stav našeg saveza i svih naših udruga članica je da bi zakonski trebalo obvezati proizvođače na isticanje vidljive informacije o promjeni ambalaže i količini koju sadrži čim se pakiranje proizvoda razlikuje 2-3% od uobičajenog/dotadašnjeg. Tada bi potrošači lakše i sigurnije mogli odlučiti koju količinu proizvoda kupuju i po kojoj cijeni. Druga je mogućnost da potrošači kao regulatori tržišta jednostavnim izbjegavanjem kupnje proizvoda smanjenje količine daju jasnu poruku proizvođačima i trgovcima da ne pristaju na takvu praksu.
Gordana Lukić
