Zavaravajuća poslovna praksa nije rijetkost u svakodnevnoj kupnji – od lažnih popusta do skrivenih uvjeta prodaje. Znate li prepoznati kada vas trgovac obmanjuje i kako se zaštititi?
Što je zavaravajuća poslovna praksa?
Zavaravajuća poslovna praksa je svako ponašanje trgovca koje sadrži neistinite informacije, prikriva važne činjenice ili na bilo koji drugi način obmanjuje potrošača, utječući na njegovu odluku o kupnji proizvoda ili usluge.
👉 Prema Zakonu o zaštiti potrošača, takva praksa je zabranjena i predstavlja prekršaj. (NN 19/22, glava IV, poglavlje II, čl.35-37)
Najčešći primjeri zavaravajuće prakse:
- Lažni popusti
Proizvod je navodno snižen, ali cijena prije "sniženja" nikada nije bila stvarna. - Nepostojeće pogodnosti
Ponuda nudi "besplatne" poklone koji su zapravo uključeni u cijenu proizvoda. - Skrivene pretplate
Potrošač misli da kupuje jednokratno, a zapravo ulazi u mjesečno plaćanje. - Lažne tvrdnje o proizvodima
Navođenje da je proizvod "prirodan", "ekološki", "100% siguran" bez dokaza. - Lažne recenzije i svjedočanstva
Objavljivanje pozitivnih komentara od strane trgovca, a ne stvarnih korisnika. - Pritisak na potrošača
Agresivne metode prodaje s tvrdnjama poput "ponuda vrijedi samo danas".
Primjeri iz prakse:
- Primjer 1: "Super popust" koji nije bio popust
Potrošač je kupio tenisice s navodnim popustom od 50%, ali je saznao da su se mjesecima prije prodavale po istoj cijeni. - Primjer 2: Pretplata na nepoželjne usluge
Kupnjom "besplatne" probne verzije vitaminskih dodataka, potrošaču je bez njegova znanja naplaćena mjesečna pretplata. - Primjer 3: Teleprodaja bez jasnih uvjeta
Starijoj osobi predstavnik teleoperatera telefonski je ponudio novi internetski paket, uz tvrdnju da se radi o "usluzi bez ugovorne obveze". Nakon prihvaćanja ponude, potrošač je primio ugovor kojim se veže na 24 mjeseca, uz kaznu za prijevremeni raskid.
Što učiniti ako sumnjate na zavaravajuću praksu?
- Sakupite dokaze
- Sačuvajte račune, ugovore, promotivne materijale, snimke zaslona.
- Pošaljite prigovor trgovcu
- Pisanim putem (e-mail, preporučena pošta) i zatražite ispravak situacije.
- Obratite se nadležnim tijelima
- Državni inspektorat – tržišna inspekcija.
- HAKOM – ako se radi o telekomunikacijskim uslugama.
- AZOP – ako sumnjate na zloupotrebu osobnih podataka.
Što potrošač može tražiti?
- Povrat novca.
- Raskid ugovora bez penala.
- Naknadu eventualne štete (ako je pretrpio financijski gubitak).
Zavaravajuća praksa šteti ne samo potrošačima, već i poštenim trgovcima. Zato je važno reagirati!
Pravodobna prijava pomaže zaštititi i vas i druge.
Ako imate sumnju – ne prešutite, zatražite pomoć i iskoristite svoja prava!
