Kako umjetna inteligencija može poboljšati brigu o potrošačima, povećati njihovo zadovoljstvo i kakve su implikacije primjene umjetne inteligencije na njihovu sigurnost, razgovaralo se na konferenciji “Potrošači u doba umjetne inteligencije” održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite potrošača, u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske gospodarske komore.
Svjetski dan prava potrošača globalno se obilježava 15. ožujka s ciljem jačanja svijesti o pravima i potrebama potrošača, ističe se važnost zaštite tih prava te upozorava na zloupotrebe tržišta. Svake godine ovaj dan se obilježava uz istaknutu temu, a za 2024. godinu odabrana je tema o upotrebi umjetne inteligencije u zaštiti potrošača u svakodnevnom životu.
Ubrzani razvoj digitalne tehnologije mijenja tradicionalne modele poslovanja u gotovo svim područjima poslovanja pa tako i u trgovini. Potrošači sve više cijene brzinu, preciznost i praktičnost koje umjetna inteligencija pruža. S druge strane, postoje bojazni oko zlouporaba i zato je izuzetno važno da razvoj AI rješenja bude siguran i transparentan.
"U eri digitalizacije, napredak u umjetnoj inteligenciji izazvao je oluju u digitalnom svijetu. Potrošači moraju posjedovati znanje kao i svijest o postojanju umjetne inteligencije. Potrebno je da mi, kao potrošači, razumijemo kako sustavi umjetne inteligencije funkcioniraju, podatke koje prikupljaju te koje su posljedice povjeravanja naših osobnih podataka. Transparentnost i odgovornost gospodarstvenika koji razvijaju tehnologije umjetne inteligencije bitne su za izgradnju povjerenja potrošača s ciljem da budu informirani i da kontroliraju svoj digitalni otisak", izjavila je Branka Augustinović, v.d. ravnateljica Uprave za trgovinu i politiku javne nabave, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača u Sektoru trgovine HGK Ivona Bačelić Grgić, kazala je kako u vremenu u kojem digitalna transformacija za većinu poslovanja nije više pitanje izbora već imperativ, umjetna inteligencija predstavlja ključan pokretač inovacija i konkurentnosti, što je prepoznala većina gospodarstvenika.
"Među najčešćim područjima primjene AI-a ističu se analitika podataka, chatbotovi ili virtualni asistenti, automatizacija ponavljajućih procesa te stvaranje personaliziranih iskustava za potrošače. Trendovi i razvojni planovi u različitim djelatnostima u fokusu imaju potrošače, i a upotreba umjetne inteligencije doprinosi njihovu zadovoljstvu kroz cijeli niz aktivnosti uvažavajući pravne, etičke i sigurnosne aspekte primjene AI-a", navela je Bačelić Grgić.
Digitalno doba i rast online kupovine donose i brojne izazove u pogledu sigurnosti kupnje i sve češće pojave lažnih web trgovina, rečeno je na panelu “Izazovi za potrošače u doba umjetne inteligencije” održanom u sklopu konferencije. Sve je više prijevara, kod online kupnje potrošači ostaju bez svog novca, a ukradu im se i osobni podaci. U Nacionalnom CERT-u otkrili su oko 600 lažnih trgovina koje ciljaju na potrošače u Hrvatskoj. Zato je bitna edukacija i odgovornost potrošača - prije donošenja odluke o kupnji uvijek treba provjeriti radi li se o pouzdanoj usluzi odnosno legalnoj web stranici. Važno je čitati "opće uvjete poslovanja" koji sadržavaju ključne informacije, između ostalog, treba biti navedeno i sjedište trgovca.
Roland Vizler iz Ministarstva unutarnjih poslova osvrnuo se na lažne stranice kojima je cilj prijevara potrošače, krađa novca i osobnih podataka, a ne zaista trgovina i prodaja artikala. Pozitivno je kazao da banke surađuje s građanima te one mogu u slučaju prijevare poništiti transakciju ukoliko je to ugovornim odnosom predviđeno.
''Svakako izbjegavati kupovati putem društvenih mreža. Ako je ponuda predobra da bi bila istinita ili je loš prijevod na stranici, puno grešaka kao i da nedostaju informacije o sjedištu, možemo biti sigurni da se radi o prijevari'', istaknuo je na kraju.
Potrošačima u Hrvatskoj uskoro će na raspolaganju biti CERT iffy - domaći servis pomoću kojeg će moći provjeriti legitimnost neke internetske stranice odnosno prepoznati lažni web shop od onog legalnog. Po uzoru na već postojeće internacionalne servise, CERT iffy su razvili stručnjaci u Nacionalnom CERT-u, koji posluje kao dio CARNET-a.
