Sukladno članku 26. Zakona o zaštiti potrošača, propisana je obveza osnivanja Povjerenstava za reklamacije i savjetodavnih tijela kod pružatelja javnih usluga, jedinica lokalne samouprave (JLS) te javnopravnih tijela koja obavljaju regulatorne poslove. Nažalost, unatoč ovoj zakonskoj obvezi, praksa pokazuje da mnogi trgovci koji pružaju javne usluge još uvijek nisu uspostavili Povjerenstva za reklamacije. Također, mnoge jedinice lokalne samouprave nisu osnovale potrebna savjetodavna tijela.
Čak i kada su ova tijela formalno osnovana, često postoji značajan raskorak između zakonske forme i stvarne funkcionalnosti. Mnoge od ovih struktura djeluju samo nominalno, bez stvarnog ispunjavanja svoje svrhe i ciljeva. U istraživanju koje smo proveli u pet županija, od 97 upućenih poziva odazvalo se tek 17 ispitanika, što ukazuje na ozbiljne izazove u implementaciji i učinkovitosti ovih tijela.
Cilj ove diskusije je potaknuti aktivniji angažman udruga za zaštitu potrošača, kao i svih onih koji imaju zaštitu potrošača upisanu kao svoju djelatnost. Pozivamo vas da podijelite svoja iskustva i mišljenja o radu tih tijela na području vašeg djelovanja.
Zajedničkim naporima možemo pronaći rješenja kako bismo osigurali da ova tijela konačno počnu ispunjavati svoju svrhu, umjesto da služe kao formalni izgovor za podizanje cijena usluga.
Pitanja za raspravu:
2. Vaše mišljenje/ideja/prijedlog kako potaknuti one koji još nisu osnovali takva tijela da to učine?
3. Jeste li mišljenja kada bi im ponudili unificirani pravilnik o radu da bi ga prihvatili ili ne?
Slobodno i sami postavite pitanje ili pošaljete prijedloge za otvaranje novih tema.
Jedan od problema zašto Savjeti ne funkcioniraju na način kako mi u potrošačkim udrugama smatramo da bi trebali raditi je nedovoljno normiranje, odnosno, zakonski nije detaljno riješen sastav i način rada Savjeta te isti funkcioniraju na način kako JLS-ima koji ih osnivaju odgovara.
Hvala na komentaru. Možete li navesti koje područje (županije) pokrivate svojim članovima u Povjerenstvima i Savjetima?
Savjeti i povjerenstva u kojima imamo članove naše udruge rade sukladno pozitivnim propisima RH i EU. Sjednice su redovne i izvanredne, uglavnom u prostoru osnivača koji naše članove sukladno poslovniku može preglasati. Imamo samo dva usvojena poslovnika o radu povjerenstva za reklamacije potrošača u kojima je člancima poslovnika definirano da se odluke povjerenstva donose konsenzusom prisutnih članova povjerenstva. Svi članovi povjerenstva dobivaju naknadu za rad u povjerenstvu.
Na sjednicama povjerenstva ugovorne kazne su najučestalija točka dnevnog reda, a na sjednicama savjetima cijene javnih usluga.
Bez obzira što povjerenstva moraju osnovati društva kojima su osnivači JLS, ipak je postupak osnivanja u nadležnost Državnog inspektorata, pa svakog pružatelja javne usluge (čije su usluge navedene o Zakonu o zaštiti potrošača) treba prijaviti za nepoštivanje zakona, ako svoje poslovanje nije uskladio s Zakonom o zaštiti potrošača.
Poslovnik moramo napraviti u dvije varijante. Minimalna usklađenost poslovnika bez koje se ne potpisuje suradnja i druga varijanta koja je za nas najbolja varijanta, i koja se prva šalje na usvajanje društvu, nakon odluke o osnivanju povjerenstva. Troškovi za članove nisu u poslovniku, ni u odluci o sudjelovanju člana u povjerenstvu ili savjetu, već u sporazumu ili ugovoru o suradnji.
Hvala na komentaru, možete li navesti koje područje (županije) pokrivate svojim djelovanjem u Povjerenstvima i Savjetima?
Povjerenstva za reklamacije potrošača su samo paravan za monopolizam i nametanje volje trgovaca i to će biti tako dok je resorno ministarstvo za zaštitu prava potrošača Ministarstvo gospodarstva. Naime zakonodavac nije propisao sastav Povjerenstva, pa u pravilu trgovac imenuje svoje predstavnike na način da ima apsolutnu većinu u povjerenstvu i već to govori koja povjerenstvo štiti. Nije propisano mora li trgovac poštivati Odluku povjerenstva? Povjerenstvo je samo ometač u zaštiti potrošačkih prava na području javnih usluga, jer trgovcu daje dodatnih mjesec dana da otkloni nedostatke i sakrije nepravilnosti, jer DIRH neće uvažiti prijavu, ako se potrošač nije žalio prvo trgovcu (15 dana) pa ako je nezadovoljan povjerenstvu (30 dana), te postupanje DIRH 30 dana. Nema instrumenta kojim bi se moglo vidjeti koliku štetu je pretrpio potrošač dok nije ostvario svoje pravo. Npr. u Međimurju jedna firma koja pruža javnu uslugu daje sredstva po natječaju jednoj udruzi za zaštitu potrošača iz koje je predstavnik udruga za zaštitu potrošača u povjerenstvu te firme. Od osnivanja povjerenstva u toj firmi, povjerenstvo nije uvažilo žalbu nijednog potrošača. Sapienti sat. Nadalje, odluka ili rješenje povjerenstva nije upravi akt i nema nikakve pravne snage na sudu, pa čak ni ako DIRH rješava prijavu. Potpuno je jasno, kao što sam napisao da je povjerenstvo samo dodatni ometač u brzom i kvalitetnom rješavanju potrošačkih sporova, u kojem predstavnici udruga potrošača nemaju nikakav stvarni utjecaj, jer će uvijek biti nadglasani. A i ponavljam, ima li direktor obavezu poštivanja rješenja povjerenstva?
Postoji Pravilnik o načinu rada Povjerenstva za zaštitu prava korisnika usluga, ali se odnosi samo na HAKOM.
Rješenje vidim jedino na način, da se promijeni resorno ministarstvo (institucija), jer MINGO ima zadaću stvarati što povoljnije uvjete trgovcima, a ne potrošačima. O potrošačima brine samo toliko koliko treba da bude bolje trgovcima. Te naravno da se povjerenstvima zakonom da pravna snaga, jer ovako je samo savjetodavno tijelo i demokratski ukras samovolje trgovaca. Tak ja mislim ! Pozdrav svima !
Društvo Potrošačica ima svoje predstavnike u 11 savjetodavnih tijela za zaštitu potrošača jedinica lokalne samouprave i kod 6 trgovaca koji pružaju javne usluge sukladno čl. 25 Zakona o zaštiti potrošača. Osobno sam u povjerenstvima za reklamacije potrošača kod dva trgovca. Jedan od ta dva trgovca redovito saziva sjednice povjerenstva za reklamacije potrošača i sve predmete smo do sada riješili jednoglasno. Drugi trgovac već tri godine nije sazvao sjednicu povjerenstva za reklamacije potrošača.
Hvala na komentaru, možete li navesti koje područje (županije) pokrivate svojim djelovanjem u Povjerenstvima i Savjetima?
Svoje predstavnike imamo u 11 savjetodavnih tijela jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. Jedan od 6 trgovaca je u Opatiji, jedan u Vrbovskom, a ostalih četiri trgovaca su na području otoka Krka. Gdje točno imamo svoje predstavnike možete vidjeti na:
https://potrosacica.hr/suradnja/
Savjeti i povjerenstva u kojima imamo članove naše udruge rade sukladno pozitivnim propisima RH i EU iako bi trebalo riješiti "sastav" Povjerenstava jer su predstavnici Udruga uvijek u manjini... nismo za njihovo ukidanje jer ipak smo koliko toliko na izvoru nekih informacija "iz prve ruke " pa ponekad, nažalost dosta rijetko, možemo i nešto učiniti. Kako potaknuti one koji to nemaju? Jedino zakonski... mislim.
Bi li prihvatili unificirani Pravilnik? Predlažem da ga izradimo i ponudimo.
Hvala na komentaru, možete li navesti koje područje (županije) pokrivate svojim djelovanjem u Povjerenstvima i Savjetima?
Svakako podržavamo prijedlog da pokušamo izraditi unificirani pravilnik. Predlažem da i kolege iz drugih udruga izraze svoja mišljenja i stavove oko prijedloga te da pokušamo pristupiti realizaciji.
Hvala na komentaru, slažemo se sa iznesenim. No pitanje je kako to promijeniti? Imate li ideju ili prijedlog kako pristupiti rješavanju spomenutog problema ( da povjerenstva u stvarnosti nemaju nikakav utjecaj na donošenje odluka i da nemaju nikakvu funkciju osim ukrasa i izlike za pokriće čelnikovih odluka)?